Intervjui s bivšim učenicima Prve gimnazije Varaždin - Marko Hrastovec
Autor: Željka Pačalat, 7. 2. 2017.
Marko Hrastovec poznati je mladi dizajner slova koji je tek nedavno napustio srednjoškolske klupe, no s radošću se ponovno prisjetio srednjoškolskih dana koje pamti kao predivno iskustvo. U kakvom su Vam sjećanju ostali gimnazijski dani? Gimnazijski su mi dani, kao što će i vama iako se to sada možda tako i ne čini, ostali u lijepom sjećanju. Danas se puno češće sjetim svojih fakultetskih dana jer su mi srednjoškolski već malo dalja prošlost. Većina mojih prijatelja s kojima se često družim kad dođem u Varaždin upravo su oni koje sam stekao u srednjoj školi. Srednja škola predivno je iskustvo i taj period treba maksimalno iskoristiti. Koliko Vam je IB pomogao kod upisa na fakultet dizajna? Upis takvog fakulteta nije nimalo lak zadatak i potrebno je puno priprema za prijamni ispit. S obzirom na to da sam na IB-ju imao predmet Visual Arts, mogao sam se dobro pripremiti za prijamni ispit. Smatram da upis na IB nije presudan da upišeš fakultet, ali ako u glavi već znaš što želiš, svakako ti može puno pomoći. Naravno, kao i svugdje, može se uspjeti samo ako ustraješ i radiš. Zašto ste odabrali dizajn, a ne arhitekturu? Pa na neki način svoju sam stvaralačku potrebu pronašao u dizajnu. Arhitektura je zanimljiva, ali kada sam osvijestio dizajn kao struku, shvatio sam da je to ono što volim. Tijekom fakulteta malo-pomalo otkrivao sam različite mogućnosti koje taj faks nudi te mi se kao najzanimljiviji segment dizajna činio dizajn slova i odlučio sam specijalizirati se baš u toj grani dizajna. Danas sam vrlo zadovoljan svojim odabirom te vam svima poručujem da slijedite svoje snove. Koja je razlika između studiranja u Hrvatskoj i vani? Razlika je velika, prvenstveno u pristupu edukaciji, radu i načinu na koji fakulteti funkcioniraju. Također, studij u Hrvatskoj besplatan, a vani se plaća. Imao sam priliku jednu godinu provesti u Nizozemskoj i mogu reći da je odnos profesor-student dosta drugačiji. Profesori su kolege, mentori, prijatelji koji te vode kroz projekte koje sam definiraš i odrađuješ. Tamo smo dobili na korištenje studio i radili smo 12 sati dnevno na tome da brusimo svoje vještine i znanje. Rad i napredak se prati kontinuirano kroz konzultacije i mjesečne prezentacije. Rekao bih i da su studenti odgovorniji upravo zbog činjenice da dolaze iz svih krajeva svijeta kako bi se obogatili iskustvom i znanjem koje će u budućim poslovima iskoristiti na najbolji način. Kakve su mogućnosti zapošljavanja nakon studija dizajna? Smatram da je „najdirektniji“ način zapošljavanja da radiš kao samostalni dizajner, odnosno da imaš svoje klijente ili naručitelje za koje radiš. Drugi je način da se zaposliš u nekom studiju ili agenciji. U studiju se rade neki manji projekti poput plakata, ambalaže za vino, knjige… dok se rad u agenciji fokusira na veće projekte, primjerice kreće nova kampanja za neki proizvod i agencija radi sve vizualno vezanu uz tu kampanju, od reklama na televiziji do jumbo plakata, oglasa u novinama, kako će proizvod biti pozicioniran na polici u dućanu. U kojem god okruženju radio, dizajner svakodnevno upoznaje različite ljude, od njih uči o stvarima za koje radi, a najvažnije je to da nikad nije dosadno :) Kako je došlo do suradnje s poznatim francuski muzejom „Louvre“? Kad se baviš dizajnom, često objavljuješ svoje radove na internetskim stranicama ili nekim servisima koji služe za objavljivanje portfolija i često ljudi iz nekih većih kompanija traže stručne mlade ljude koji se bave specifičnim zanimanjima, pa je do suradnje došlo tako da su vidjeli naš rad na internetu i jednostavno smo razmijenili nekoliko e-poruka, prijavili se na njihov natječaj i nekoliko mjeseci kasnije krenula je naša suradnja. Kako Vam je to pomoglo u daljnjoj karijeri? Pomoglo je na način da sad više ljudi zna za mene i ono čime se bavim. Ako uz tvoje ime stoji ime tako zvučnog klijenta, ljudi te odmah gledaju drugačijim očima. Naravno, veća je vjerojatnost da će ti budući naručitelji dati svoje povjerenje i posao. To sa sobom povlači i veću odgovornost jer važno je to povjerenje i opravdati. Međutim, to nije problem ako stvarno voliš i uživaš u onome što radiš. Pripremile: Katarina Meštrović i Katarina Plantak, 3. IB Poruku g. Hrastovca povodom 380. godišnjice škole možete pogledati ovdje.
Online izdanje
ARHIVA:
Tehničke preporuke: za čitanje kliknite na naslovnicu. Pregled se preporuča u Chrome, Mozilla Firefox preglednicima i s normalnom veličinom fonta podešenom na mobilnim uređajima.
Ukupno: 3532431
Ovaj mjesec: 14832
Ovaj tjedan: 2469
Danas: 665
Obrazovanje |
Dnevni tisak |
e-knjiznica |
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |