Prva gimnazija Varaždin

Što se događa kada se stres nagomila?

Kao prvo važno je da znaš da su osjećaji koje imaš O.K. U redu je osjećati se  tužno, povrijeđeno, ljutito ili onako kako se upravo osjećaš. Ali znaj da imaš mogućnost izbora kako ćeš se ponašati, tj. kako ćeš se nositi s jakim osjećajima. Možeš naučiti donositi dobre umjesto loših odluka.

Kako razlikovati dobre od loših odluka?

• Loše odluke donose više stresa i više loših osjećaja. Čine stvari lošijima nego su bile prije.
• Pametne odluke rješavaju nas stresa i izazivaju bolje osjećaje. Čine situaciju boljom.         

Loše odluke najčešće se donose na sljedeće načine:

• DJELOVANJE BEZ RAZMIŠLJANJA - Osoba se predaje osjećaju. Nešto kaže ili čini bez razmišljanja. Vježbom može naučiti razmisliti prije djelovanja.
• RAZMIŠLJANJE NA NEGATIVAN NAČIN – Usmjerena je na izvor stresa, a ne na rješenje situacije, što ju silno uznemirava pa može dovesti do eksplozije.
• GUBLJENJE KONTROLE (udara, baca stvari, psuje, odbija raditi zadatke, odlazi iz učionice bez dozvole)  – Ne donosi nikakve ili loše odluke o nošenju s osjećajima.

Uvijek možeš birati

Netko ili nešto te silno živcira i „pukneš“ – time si im dozvolio da upravljaju tobom. Želiš im dati toliku moć? Želiš li doista zbog njih osjećati toliki stres i postupati loše?  Radije zastani i razgovaraj sa samim sobom o tome što se događa.

Postoje mnogi načini da se nosiš sa stresom i da donosiš bolje odluke.

Što pomaže u nošenju s osjećajima i donošenju pametnih odluka?

 1. Gradi svoje samopoštovanje tako da se sviđaš samom sebi! (što je tema koja zaslužuje zaseban članak!))

 2. Razgovaraj s nekim u koga imaš povjerenja – Obrati se roditeljima, prijateljima, razredniku, psihologinji u školi ili drugoj osobi u koju imaš povjerenja. Da bi procijenio je li  osoba pogodna za povjeravanje odgovori na slijedeća pitanja.

▪ Je li ti ugodno iskreno razgovarati s tom osobom o sebi?

▪ Je li ta osoba dobronamjerna i mudra?

▪ Sluša li pažljivo?

▪ Možeš li imati povjerenja da će razgovor  zadržati za sebe (ili ga samo povjeriti odraslim osobama koje mogu pomoći)?

            Ako su odgovori na ova pitanja potvrdni to može biti prava osoba za razgovor.

 3. Piši, crtaj ili slikaj – Na kreativan način možeš izraziti svoje osjećaje. Tako se možeš bolje razumjeti i osloboditi nagomilanih osjećaja.

 4. Ohladi se ili pokreni  - Opuštanje i tjelovježba jako pomažu u smirivanju snažnih osjećaja.

 5. Stani, razmisli, izaberi i opet razmisli!

U donošenju  dobrih odluka mogu ti pomoći  ova četiri koraka:

 1. STANI!      Nemoj učiniti ništa zbog čega ćeš poslije požaliti.

Reci si: „Stani!“ Ne čini ništa. Ne govori ništa.  

 2. RAZMISLI!     Da si pomogneš shvatiti situaciju i napraviti dobar izbor

 popričaj sa samim sobom.

Pitaj se:„U čemu je problem?“

 „Što  mogu učiniti?“

Za svaku mogućnost koja ti padne na pamet upitaj se :

 AKO DONESEM TAKVU ODLUKU….

„ Hoću li dobiti ono što želim?“

 „Hoće li to učiniti situaciju boljom ili gorom?“

 „Hoće li se svatko osjećati poštovanim?“

„Hoću li poslije biti ponosan na to što sam učinio?“

 "Hoće li me to držati podalje od nevolja?“

 3 IZABERI!    Izaberi onu mogućnost za koju postoji              

NAJVIŠE DOBRIH RAZLOGA i NAJMANJA VJEROJATNOST da te uvali u NEVOLJE ili POGORŠA SITUACIJU.

4. OPET RAZMISLI!                

Nakon što provedeš svoju odluku opet razmisli.

Pitaj se:

  „Je li moja odluka imala posljedice kakve sam mislio da će imati?“

         Zašto jest ili nije?

  „Trebam li opet postupiti na isti način?“

  „Koja bi mi druga dobra odluka pomogla u rješavanju ovog problema?“

Što još može pomoći?

• Sjeti se situacije kad si donio dobru odluku? Jesi li se  dobro osjećao? Sigurno se opet želiš tako osjećati. Ako si mogao onda, zašto ne bi i sada? Samo se sjeti što ti je tada pomoglo da učiniš dobru stvar. I vidi da li bi to pomoglo i u ovoj situaciji.
• Korištenje „spremnih odgovora“ mogu ti pomoći da u izazovnim situacijama ne pogriješiš.

 PRIMJER: Kad te roditelji kritiziraju. Pogrešne riječi: „Stalno me kritiziraš.Nikad ne vidiš ništa dobro kod mene. Mrzim te!“ (Ili zalupiš vratima.)

      Spreman odgovor za takvu situaciju: „Mama, voljela bih da primijetiš kad  nešto učinim dobro. Sad sam pogriješila ali ispravit ću to.“

    Da bi stvorio/la listu „spremnih odgovora“ za krizne situacije zapiši:

 1. Što je to što ljudi govore ili čine a tebi se ne sviđa? _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

 2. Koji odgovor možeš upotrijebiti slijedeći puta kada netko kaže ili učini tu stvar?

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Nakon što si koristio/la „spremni odgovor“ odgovori na slijedeća pitanja:

 3. Je li tvoj odgovor pomogao poboljšati situaciju?     ____ DA    ____ NE

 Ako DA to je sjajno! Zapamti taj odgovor i opet ga upotrijebi u

  sličnoj situaciji.

 4. Ako NE, u čemu je bio problem?

____ Pobrkao/la sam riječi.

____ Trebao/la sam to reći drukčijim tonom.

____ Osoba nije slušala što sam joj govorio/la.

____ Osoba je ismijala ono što sam rekao/la.

____ Nešto drugo (napiši dolje)

__________________________________________________________  

 5. Ako je postojao PROBLEM što možeš reći ili učiniti slijedeći puta?

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Zapamti ...

Svatko se ponekad uznemiri i naljuti. To je normalno. Kada su naši osjećaji snažni lako je donijeti krivu odluku. Ali možeš se bolje nositi sa situacijom! „Stani, razmisli, izaberi i opet razmisli“ je vještina koja nam u tome može pomoći. Zato: vježbaj, trudi se i nemoj odustati!

Za pomoć u tome možeš se obratiti svojoj psihologici!

* Pripremljeno prema Tom McIntyre: Ponašanje: vodič za preživljavanje: kako donositi dobre odluke i kloniti se nevolja