Ponekad se neke lekcije ne nalaze u učionicama, već na ulicama gradova koji pričaju priče stare stoljećima. Upravo takvo iskustvo donijela je terenska nastava „Tamo gdje znanost i umjetnost govore istim jezikom” tijekom koje su učenici, u pratnji profesorica Lidije Klampfl, Ivane Pintarić i Tajane Golub Mendaš te profesora Rajka Guščića, tijekom tri dana, od 15. do 17. travnja 2026. godine, istraživali bogatu kulturnu i znanstvenu baštinu talijanskih gradova Bologne, Firence, Lucce i Pise.
Po dolasku u Italiju prva na redu bila je Bologna. U Bologni smo obišli Porta Galliera, Park Montagnola, Piazzu VIII Agosto i zanimljivu Finestrellu di Via Piella, poznatu kao „mali prozor u Veneciju”. Na glavnom trgu Piazzi Maggiore vidjeli smo baziliku San Petronio, katedralu San Pietro i Palazzo Re Enzo. Nakon toga uslijedio je posjet ustanovi Museo Civico Archeologico, a potom i Anatomskom teatru, gdje smo dobili uvid u srednjovjekovne znanosti. U Bologni smo uočili i tornjeve Torre degli Asinelli i Torre Garisenda te najstarije sveučilište u Europi. Razgled je nastavljen posjetom palači Archiginnasio, kompleksu Santo Stefano i četvrti Quadrilatero. Kasnije je uslijedio odlazak žičarom u Montecatini Alto, slikoviti gradić koji je mnoge oduševio svojim autentičnim toskanskim ugođajem.
Drugog dana vlakom smo se uputili u Firencu, središte umjetnosti i renesanse. Učenici i profesori vidjeli su crkvu Santa Maria Novella, kapelu Medici i crkvu San Lorenzo, katedralu Santa Maria del Fiore, a zatim je uslijedio posjet Palazzu Vecchio i Piazzi della Signoria nakon čega je došlo vrijeme za posjet i razgled znanstvene ostavštine Galilea Galileija. Razgled je završio crkvom Santa Croce, mostom Ponte Vecchio i palačom Pitti.
Trećeg dana uslijedio je razgled gradova Lucce i Pise. U Lucci smo obišli Piazzu della Magione, rodnu kuću Giacoma Puccinija, crkvu San Michele in Foro, Piazzu Napoleone, Piazzu del Giglio, katedralu San Martino, Piazzu dell’Anfiteatro i baziliku San Frediano. Nakon toga uslijedio je odlazak u Pisu gdje smo posjetili botanički vrt. Zatim smo razgledali Piazzu dei Miracoli: katedralu, baptisterij, Camposanto i poznati Kosi toranj.
Tijekom terenske nastave učenici su mogli birati teme iz dvaju područja interesa. U humanističko-filološkom području naglasak je bio na umjetnosti, povijesti, jeziku i književnosti, a u prirodoslovno-matematičkom području proučavani su matematički, kemijski i biološki principi u stvarnom okruženju. Učenik 2. razreda Vito Fran Škvorc, koji je sudjelovao u ovoj terenskoj nastavi, komentirao je: „Terenska nastava mi se svidjela, najviše mi je u sjećanju ostao posjet Palazzu Vecchiju. Mislim da je ovakav oblik terenske nastave dobar za učenike jer im pruža priliku da uz osobni doživljaj nauče nešto novo.” Iskustvo se svidjelo i učeniku 1. razreda Karlu Peteku koji je s nama podijelio sljedeće: „Najviše mi se svidio grad Lucca i smatram da smo na terenskoj nastavi dosta toga uspjeli naučiti.” Učenici su neposrednim promatranjem i istraživanjem bolje razumjeli povezanost znanosti i umjetnosti, a stečena znanja i doživljaji ostat će trajna uspomena, ali i vrijedan poticaj za daljnje učenje.
Mila Aralica, 2. b
