Na inicijativu Stručnog aktiva društvene grupe predmeta, profesorice hrvatskog jezika i etike Sanje Koprek i ravnateljice Janje Banić, prof. dr. sc. Ivan Koprek, isusovac, održao je 8. prosinca 2011. u 17,00 sati predavanje Povijest i odgojne metode isusovačke gimnazije u Varaždinu. Predavanju su nazočili i članovi Međužupanijskog stručnog vijeća profesora logike i filozofije.

            Tema koju je izložio pradavač bila je poučna za mnoštvo učenika koji su se skupili, ali i za sve one koji na bilo koji način sudjeluju u prosvjetnom radu. Tijekom predavanja moglo se čuti mnogo zanimljivih detalja o počecima školstva i ulozi isusovaca u odgoju i obrazovanju stanovnika s područja današnje Varaždinske županije, ali i šire. Predavač se zadržao na nekim specifičnim metodama u prenošenju znanja i odgoja koje su bile njegovane u gimnaziji, a napose na dramskom izrazu koji bi iz perspektive tzv. generativne antropologije danas mogao postati posebno zanimljiva metoda prenošenja kulture, znanja i odgoja.

O obrazovnom sustavu isusovaca

„Svoj obrazovni sustav isusovci su 1599. godine sabrali u prvi školski odgojno-obrazovni kurikul tzv. Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Iesu (skraćeno Ratio Studiorum). Prvi nacrt ovoga važnoga dokumenta napravljen je 1548. godine kad su isusovci otvorili prvu humanističku školu na Siciliji (u Messini). Pokusna upotreba, ali ujedno i trajno ispravljanje i poboljšavanje dovelo je do konačnoga izdanja tiskanoga tek 1599. godine. Najveća je vrijednost ovoga školskoga kurikula to što je nastajao kroz gotovo 50 godina prakse. Sve informacije o prikladnosti i nedostatcima slijevale su se sa svih strana svijeta u Rim. Učitelji, koji su radili s djecom, davali su svoje prijedloge za neprestano poboljšanje. Sav taj napor rezultirao je usvajanjem kurikula koji je kroz sljedeća dva stoljeća dao bitno obilježje europskom, ali i svjetskom srednjem i visokom školstvu. Isusovci su tako stvorili vrlo kvalitetnu i dobro povezanu mrežu škola s dobro uređenom međusobnom komunikacijom i trajnom izmjenom iskustava, profesora i učenika...“

Nastava u varaždinskoj isusovačkoj gimnaziji

 „Nastava se u varaždinskoj isusovačkoj gimnaziji odvijala po već spomenutom isusovačkom odgojnom kurikulu Ratio studiorum koji je dopuštao prilagođavanje lokalnim prilikama. Da bi se školska mladež potakla na živo i ustrajno učenje Ratio studiorum, prema kojemu se ravnala i gimnazija u Varaždinu, zahtijevao je da se u sve razrede uvedu natjecanja, i to ne samo između pojedinaca, nego i između skupina, razdijelivši razred na dva tabora, svaki tabor sa svojim časnicima, počevši od imperatora (vođe) i legata pa na niže. Bilo je i svečanih natjecanja kada bi nastupio razred protiv razreda. U svim razredima svaki je đak imao svojega natjecatelja pa bi jedan drugoga ispravljao, npr. dok odgovara profesoru ili bi jedan drugom postavljao pitanja. Pobjede bi se svakoga tabora na kraju tjedna ili mjeseca zbrojile, a imperator bi oduzeo pobijeđenima stijeg i prenio ga na svoju stranu uz pljesak svojega tabora. Svrha je bila učiniti nastavu zanimljivijom i probuditi talente. Najbolji učenici javno su nagrađivani. Redovito se u troškovnicima kolegija spominju i izdaci za takve godišnje nagrade.“

Zanimljivo...

„Koliko je Hrvatska znala cijeniti rad i trud varaždinskoga kolegija i s njim vezane gimnazije, svjedoči peti članak što ga je Hrvatski sabor prihvatio u Zagrebu 11. veljače 1697. godine, a kojim je rektorima zagrebačkoga i varaždinskoga kolegija za vazda podijelio mjesto i glas na saborskim sjednicama. Bilo je to najveće odlikovanje, što ga je tada Hrvatska mogla dati zaslužnim muževima.“

Učenje kroz dramu i kazalište

Isusovci su posvuda, pa tako i u varaždinskoj gimanziji, posebnu pozornost posvećivali odgojno-obrazovnim metodama. Jedna je takva metoda bila i učenje kroz dramu i đačko kazalište. Naše varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište zapravo je svojevrsni sljednik isusovačke školske kazališne tradicije.

Predavač je naglasio još mnogo zanimljivih detalja i anegdota iz produktivnoga odgojno-obrazovnoga rada isusovaca, a na zadovoljstvo mnogobrojne publike. Prva gimnazija Varaždin planira nastaviti sa organizacijom ovakvih i sličnih predavanja te tako vratiti svoju povijesnu ulogu rasadnika znanstvenih, kulturnih i zabavnih događanja u svojoj zajednici.