Prva gimnazija Varaždin - Naslovnica - Posjet istraživačkoj stanici Petnica

> Naslovnica

Posjet istraživačkoj stanici Petnica

Autor: Josip Sačić, 13. 12. 2019.

I ove školske godine, učenici Prve gimnazije Varaždin posjetili su Istraživačku stanicu Petnica, međutim, u nešto izmijenjenom terminu. Umjesto tradicionalnog travanjskog posjeta, ove smo godine u Petnici boravili i eksperimentirali u periodu od 5.12. – 8.12.2019. Čak 60 učenika sudjelovalo je u praktičnim vježbama iz tri predmeta – biologije, kemije i fizike, a u večernjim satima slušalo predavanja o popularno znanstvenim temama – „Nauka vs. pseudonauka na primjeru vakcinacije“, „Budućnost čovječanstva izvan planete (astrobiologija)“ i „Multidisciplinarni pristup istraživanju prošlosti (arheologija)“. Kao nastavak predavanja iz astrobiologije, učenici su dobili zadatak da osmisle plan teraformiranja stranih nebeskih tijela unutar našeg Sunčevog sustava ali i šire. Tako su učenici, svaki slobodni trenutak vremena proveli u knjižnici ili laboratorijima, istražujući i pripremajući prezentaciju vlastitog plana teraformiranja. Zadnju večer, održane su prezentacije kojima su nas grupe upoznale s mogućnostima teraformiranja i naseljavanja satelita poput Enceladusa, Europe, Kalista, Titana itd. Prezentacije su nas toliko oduševile, da smo odlučili organizirati njihovo predstavljanje i u Prvoj gimnaziji Varaždin, ali više o tome uskoro. 😊 Saznajmo sada što su učenici radili u svojim matičnim područjima.

Na praktičnoj nastavi iz kemije, učenici su bili podijeljeni u šest grupa i sa svojim mentorima (saradnici) izvodili su samostalno vježbe iz kemije. Mentori su diplomirani inženjeri kemije ili studenti treće ili viših godina kemijskog fakulteta koji su po godinama samo malo stariji od učenika. Svi su bili pod nazorom voditeljica laboratorija: Nine i Ljubice te tehničarke Snježane. Koristili su slijedeće uređaje: magnetnu miješalicu, centrifugu, spektrofotometar, digitalnu vagu, potenciometar, plinski kromatograf i viskozimetar. Jezična barijera učenicima nije predstavljala problem, međutim, radi lakšeg snalaženja budućih kemičara, prilažemo kratak razlikovni rječnik srpsko-hrvatskih kemijskih izraza: saradnik – asistent; rastvor – otopina; šmeša – smjesa; rastvarač – otapalo; vodonik – vodik; talasna duljina – valna duljina; kapela – digestor; kriva – krivulja; prava – pravac, azot – dušik; sirćetna kiselina – octena kiselina i dr. Od praktičnih radova, učenici su izvodili sljedeće vježbe: Određivanje parabena u kozmetičkim preparatima HPLC-om; Potenciometrijsko određivanje nitrata i vitamina C ionselektivnim elektrodama; Spektrofotometrijsko određivanje proteina po Bredfordu; Spektrofotometrijsko određivanje tiocijanata u slini; Dobijanje polimera i karakterizacija FTIR-om; Određivanje viskoznosti binarnih smjesa otapala i Određivanje vode Karl-Fisherovom titracijom.

Središnji zadatak učenika koji su sudjelovali na radionicama iz fizike bio je odrediti indeks loma staklene pločice pomoću Mickelsonovog interferometra. Učenici su sami trebali predložiti protokol i korake pristupanja danom problemu. Da bi to bilo moguće, najprije su proučavali teorijsku pozadinu eksperimenta prikupljajući i analizirajući informacije iz različitih izvora znanja. Svaki eksperiment zahtijeva određena mjerenja, obradu i interpretaciju dobivenih rezultata. Kako bi učenici u tim koracima bili što uspješniji, najprije su proučavali matematičko njihalo i ogib na niti te su koristeći program qtiplot naučili obraditi rezultate mjerenja, grafički ih prikazati i objasniti. Učenici su ostvarili cilj. Uspješno su komunicirali, logički i kritički promišljali, iskoristili potrebnu aparaturu te odradili mjerenja. Važna vještina koju su savladali jest i pisanje izvješća provedenog eksperimenta te prezentacija dobivenih rezultata.

Svi znamo kako je mjesec prosinac izrazito stresan za učenike, ali i njihove profesore zbog velikog broja provjera znanja. Međutim, naši biolozi odlučili su ispitati doživljavaju li biljke stres i kako se nose s njim. Zasukali su rukave (na kutama) i krenuli istraživati postoji li razlika u količini proteina, aktivnosti anti-oksidativnih enzima i količini prolina između kontrolne skupine i pšenice pod „stresom“ koja je rasla na podlozi s vodikovim peroksidom. Drugog dana družili smo se s bakterijama, točnije bakterijskim biofilmovima - kompleksnim životnim zajednicama koje nastaju kao odgovor na uvjete u okolišu. Koristeći MIC metodu, biolozi su testirali utječu li eterična ulja i organska otapala na količinu stvorenog biofilma. Zadnjeg dana, naučili smo kako izolirati DNA iz usne šupljine, koristeći metodu vatrenog imena, BOMB. BOMB ili Bio-on-magnetic-beads metoda omogućuje brzu izolaciju DNA jer se stanična DNA veže na magnetske kuglice koje se kasnije jednostavno izdvoje uz pomoć magneta.

U pratnji učenika bili su profesori Anamarija Bešenić, Lidija Klampfl, Željka Pačalat i Marko Šafran koji su osim u gore navedenim aktivnostima, sudjelovali i u planiranju vježbi za sljedeću godinu.

Profesori: Anamarija Bešenić, Lidija Klampfl, Željka Pačalat, Marko Šafran

Povratak

Ispiši članak

PGV ljetopis 2023.

Online izdanje

ARHIVA:

PGV ljetopis 2022.

PGV ljetopis 2021.

PGV ljetopis 2020.

Tehničke preporuke: za čitanje kliknite na naslovnicu. Pregled se preporuča u Chrome, Mozilla Firefox preglednicima i s normalnom veličinom fonta podešenom na mobilnim uređajima.